Crnogorski
English
Na Lokalnom dijalogu “Zajednica pokreće promjene” krajem 2024, imali smo priliku da zavirimo u kolektivnu maštu Podgoričana. Umjesto suvih činjenica i zvaničnih saopštenja, svjedočili smo rađanju jednog idealnog svijeta, satkanog od želja i kreativnosti naših sugrađana.
Zaboravite na uobičajene prezentacije i govore. Ovdje se budućnost Podgorice stvarala rukama – od šarenih papira, kanapa, ogledala i drugih neobičnih materijala. Grupe građanaoblikovale su svoje viđenje savršenog grada, a svaka maketa pričala je jedinstvenu priču.
Jedna od prvih stvari koja je zapala za oko bio je „kanap povezanosti“. Nije to bio običan kanap – on je spajao minijaturne modele obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih institucija. Bio je to snažan vizuelni podsjetnik na neraskidivu vezu koja bi trebala da postoji između stubova našeg društva. Poruka je bila jasna: samo u sinergiji, ove institucije mogu efikasno odgovoriti na potrebe građana i zaslužiti njihovo povjerenje. Osim njega, blistalo je i „ogledalo blagostanja“, simbol budućnosti u kojoj institucije nisu same sebi svrha, već istinski servis građana, odraz njihove dobrobiti.
Na drugoj strani prostorije, oživjela je agora – centralni trg idealne Podgorice. Ovaj mali, ali značajni prostor bio je okružen figuricama ljudi u živoj diskusiji. Mikrofon postavljen u središtu simbolizovao je glas naroda, participativni pristup donošenju odluka gdje se svako mišljenje cijeni i uvažava.
Posebno dirljiv bio je prikaz ravnopravnosti. Jednostavne slamke različitih boja postale su moćan simbol poštovanja različitosti – rodnih, seksualnih, vjerskih, nacionalnih i svih drugih. Ova vizija grada odbacuje govor mržnje i diskriminaciju, gradeći temelje na međusobnom poštovanju koje se, kako su učesnici naglasili, mora učiti od najranijeg djetinjstva, uz promociju evropskih vrijednosti.
Zelena revolucija odvijala se na susjednom stolu. Vjetroelektrane i solarni paneli ponosno su stajali kao simboli održive energije. Čiste rijeke, bujni parkovi u kojima se djeca bezbrižno igraju, više prostora za bicikliste i smanjen automobilski saobraćaj – sve je to oslikavalo prioritet ekologije i zdravog načina života. Čak su i „rendžeri“ dobili svoje mjesto na jednoj od maketa, kao čuvari prirode, budni nad brdom Gorica i ostalim zelenim oazama grada.
Gužve u saobraćaju su postale prošlost! Idealna Podgorica ima efikasan i održiv saobraćaj. Uređen gradski prevoz, efikasan autobuski sistem i, zamislite, tramvaji koji ponovo krstare ulicama, smanjujući zagađenje. Biciklističke staze nisu bile samo dodatak, već su integrisane u viziju grada gdje je bicikl jedno od osnovnih prevoznih sredstava.
Zdravlje i rekreacija zauzimali su važno mjesto u snovima Podgoričana. Lopta je bila sveprisutan simbol – više sportskih terena, dostupnost različitih sportskih aktivnosti za sve generacije. San o Domu posvećenom sportu, sa terenima za sve discipline, bio je opipljiv. A tu je i snažan naglasak na izgradnji moderne gradske bolnice i unapređenju cjelokupnog zdravstvenog sistema.
U tim kreativnim radionicama, oživjele su i neke zaboravljene vrijednosti Titograda – zajedništvo, solidarnost i jake institucije. Simboli kohezije, kako među ljudima, tako i među institucijama, bili su vidljivi na mnogim maketama. Moderna vatrogasna stanica, opremljena najsavremenijim vozilima, simbolizovala je unapređenje sigurnosti svih građana.
I na kraju, ali ne manje važno, idealna Podgorica je otvorena prema svijetu. Aerodrom sa avionom koji slijeće simbolizovao je grad koji rado dočekuje turiste, investitore i nove ideje. Vizija moderne i funkcionalne infrastrukture išla je ruku pod ruku sa očuvanjem prirodnih ljepota.
Posmatrajući sve ove minijaturne svjetove, postalo je jasno da idealna Podgorica u svom srcu ima komunikaciju, saosjećanje i inkluziju. To je grad koji prepoznaje bogatstvo različitosti, poštuje potrebe svakog pojedinca i gradi se na temeljima solidarnosti, posebno prema ranjivim grupama. Obrazovanje mladih i stvaranje društva osjetljivog na potrebe svih građana bili su ključni elementi ove vizije.
Infrastruktura i dostupnost usluga nisu viđeni samo kao tehnička pitanja, već kao preduslov za opšte dobro i ravnotežu u zajednici. Otvorenost institucija prema građanima i jasna vizija razvoja glavnog grada prepoznati su kao ključ za jačanje ljudskih resursa.
