Aktivnosti / Novosti

Nacionalni dijalog o društvenoj koheziji, održan 17 i 18. septembra u Podgorici, pokazao je da dijalog može biti mnogo više od razgovora: može biti proces u kojem svi doprinose i preuzimaju odgovornost.

Dijalog je okupio predstavnike/ce državnih i lokalnih institucija, civilnog društva, akademske zajednice, međunarodnih organizacija i neformalnih građanskih inicijativa. Kroz panel diskusije, interaktivne sesije i grupni rad vodio se otvoren razgovor o jačanju međusobnog povjerenja, borbi protiv govora mržnje i uključivanju svih djelova društva u donošenje odluka.

U prvom panelu o društvenoj koheziji i evropskim integracijama, Ljudmila Popović iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava naglasila je da „ljudska prava imaju smisla i mogu se živjeti i praktikovati jedino u zajednici.” Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković podsjetio je da „kohezija mora biti naša vezivna snaga, ono što nas kao zajednicu okuplja i ujedinjuje.” Profesorica Gordana Đurović istakla je da „EU integracije treba da jačaju koheziju, a ne da prave čvor.” Jelena Gluščević iz Centra za prava djeteta podsjetila je na potencijal i resurse koje djeca i mladi donose, kao i na značaj uključivanja njihovih glasova i perspektiva u dijaloge poput ovog.

Drugi panel o jačanju kohezije kroz lokalne dijaloge okupio je predstavnike iz Bara, Ulcinja, Bijelog Polja i Zajednice opština Crne Gore, kao i mladu  učesnicu lokalnih dijaloga iz Podgorice. Saglasili su se da su Lokalni dijalozi, organizovani prošle godine u pet opština, bili više od riječi. Naser Resulbegović iz Opštine Ulcinj, Lokalni dijalog je nazvao procesom kojem su svi dali doprinos, ali i preuzeli svoj dio odgovornosti, i ponudili kreativna rješenja za izazove zajednice. Tanja Spičanović iz Opštine Bar podsjetila je na značaj zajedništva i na to kako su ljudi - za svoje, ali i dobro cijele zajednice - potrebni jedni drugima. Miloš Kljajević iz Opštine Bijelo Polje naglasio je da ključne procese u zajednicama treba da oblikuju sami građani i građanke, a ne da se čeka na „odluke odozgo.” Ivana Nedović iz Zajednice opština naglasila je da su ovakvi dijalozi odlična platforma putem koje opštine dobijaju direktan uvid stvarne potrebe različitih kategorija građanki i građana. Mlada učesnica podgoričkog Lokalnog dijaloga, Dunja Mićunović, zaključila je da je najveći značaj Dijaloga - ali i najprijatnije iznenađenje - to što je osjetila da se čuo glas djece i mladih i da su uvažavana njihova mišljenja i ideje, ravnopravno s odraslima.

Predstavljene su inicijative neformalnih grupa građana/ki podržanih od strane UNDP, UNICEF i UNESCO, i posebno smo ponosni na nekoliko inicijativa razvijenih kroz Laboratoriju inovacija u oblasti društvene kohezije, u okviru koje su građani, uz podršku UNDP-a, pretvorili izazove u rješenja:

• U Baru, digitalni alat eDnevnik pomaže žrtvama sajber nasilja da anonimno bilježe emocije, omogućavajući savjetnicima/cama da pruže bolju podršku bez retraumatizacije.

• U Podgorici, entuzijasti/kinje iz NVU "Naše doba" bave se digitalnom isključenošću starijih građana i afirmišu pristup - stariji su resurs zajednice.

• U Pljevljima, FK Breznica daje novu ulogu penzionisanim sportistima i sportistkinjama obučavajući ih za rad sa mladima.

• U Ulcinju, mladi pozorišni umjetnici i umjetnice bude građanski aktivizam kroz stand-up komediju i nezavisno pozorište.

• U Bijelom Polju, NVO Nova žena skrenula je pažnju na izazove sa kojima se suočavaju žene sa invaliditetom iz ruralnih područja prilikom pristupa tržištu rada u urbanim sredinama.

Ovo nijesu samo projekti - već simboli onoga što se dešava kada povjerenje i kreativnost zamijene ravnodušnost i podjele. Predstavljene su samo neke od inicijativa koje su podržane kroz Laboratorije inovacija u oblasti društvene kohezije u Baru, Podgorici, Ulcinju, Pljevljima i Bijelom Polju.

Organizovan uoči Međunarodnog dana mira, Dijalog je potvrdio da društvena kohezija nije slogan, već zajednička odgovornost, vizija i snaga koja drži zajednice na okupu. Zato je posebnu vrijednost imao rad u grupama tokom drugog dana Dijaloga, u kojem su od dijaloga do akcije učesnici i učesnice, zajedno sa predstavnicima i predstavnicama institucija, analizirali sistemske izazove i formulisali konkretne preporuke. Na osnovu zaključaka sa pet lokalnih dijaloga i rezultata diskusije rada u grupama, biće razvjene praktične i primjenjive mjere usmjerene ka izgradnji inkluzivnijeg i kohezivnijeg društva.

Tokom predstavljanja grupa, od kojih se svaka bavila po jednim izazovom prepoznatim tokom lokalnih dijalogaa, istaknute su preporuke i snažne zajedničke poruke: 

1. Govor mržnje, polarizujući narativi i diskriminacija - govor mržnje posebno pogađa ranjive grupe, ali je za dobrobit cijele zajednice neophodna odlučna i zajednička borba protiv njega.

2. Jačanje kanala saradnje između građana i institucija - pri donošenju odluka važnih za zajednicu, neophodno je uključiti sve građane i građanke, a naročito mlade, kroz mehanizme poput lokalnog participativnog budžetiranja.

3. Nezaposlenost - ključno je uspostaviti saradnju privrede, akademske zajednice i nadležnih institucija, uz politike zapošljavanja koje su inkluzivne i dosljedno se sprovode.

4. Izazovi mladih - obavezne konsultacije s mladima moraju postati pravilo, jer njihovi glasovi moraju biti prisutni u svim procesima odlučivanja.

5. Vršnjačko nasilje - prevencija i borba protiv vršnjačkog nasilja počinju edukacijom i aktivnim uključivanjem odraslih koji svakodnevno rade s djecom i mladima.

6. Društvene podjele - prevazilaženje društvenih podjela je ključno u jačanju društvene kohezije i izgradnji povjerenja među građanima.

7. Kultura i turizam - razvoj digitalnih rješenja, poput interaktivnih mapa u okviru mobilne aplikacije, može pomoći građanima i građankama da jednostavnije otkriju ljepote i kulturno nasljeđe Crne Gore.

8. Obrazovanje - formiranje lokalnih dječjih parlamenata u svim gradovima ključno je za obrazovanje kroz aktivno učešće i učenje o demokratiji.

Razgovor se ovdje ne završava. Izgradnja kohezije je kontinuiran proces - i počinje od svakoga od nas.

Svaka zajednica, svaki građanin i građanka, svaka institucija imaju svoju ulogu u tom procesu - i svoj glas u dijalogu.